Katolički kalendar

Katolički kalendar slaže godinu oko dvaju blagdana, Božića i Uskrsa. Božić ima stalan datum, Uskrs nema, pa se dio kalendara svake godine ponavlja na iste datume, a dio se pomiče.

Vremena crkvene godine

Crkvena ili liturgijska godina počinje prvom nedjeljom došašća, potkraj studenoga ili početkom prosinca. Došašće ima četiri nedjelje i završava na Badnjak. Slijedi božićno vrijeme, od Božića do nedjelje Krštenja Gospodinova, prve nakon 6. siječnja.

Zatim počinje vrijeme kroz godinu, tjedni u kojima se ne slavi nijedno posebno otajstvo. Prekida ga korizma, koja teče od Pepelnice do Velikog četvrtka. Od večeri Velikog četvrtka do uskrsne nedjelje traje vazmeno trodnevlje, vrhunac cijele godine. Uskrsno vrijeme ima pedeset dana, od Uskrsa do Duhova.

Nakon Duhova nastavlja se vrijeme kroz godinu i traje do došašća. Ukupno ima 33 ili 34 tjedna, a posljednja mu je nedjelja Krist Kralj.

Liturgijske boje

Boja misnog ruha pokazuje u kojem je vremenu Crkva. Ljubičasta je boja došašća i korizme, vremena priprave i pokore. Bijela se nosi u božićno i uskrsno vrijeme te na blagdane Gospodnje koji nisu vezani uz njegovu muku, na Marijine i na blagdane svetaca koji nisu mučenici. Zelena pripada vremenu kroz godinu. Crvena se uzima na Cvjetnicu i Veliki petak, na Duhove te na blagdane apostola i mučenika.

Na dvije nedjelje u godini, treću došašća i četvrtu korizmenu, ruho smije biti ružičasto. Mise za pokojne služe se u ljubičastom ili, gdje je običaj, u crnom.

Stalni i pomični blagdani

Stalni su blagdani vezani uz datum, primjerice Božić uz 25. prosinca, Bogojavljenje uz 6. siječnja, Velika Gospa uz 15. kolovoza i Svi sveti uz 1. studenoga.

Pomični ovise o Uskrsu, koji pada između 22. ožujka i 25. travnja. Pepelnica je 46 dana prije njega, Uzašašće 39 dana poslije, Duhovi 49, a Tijelovo 60 dana poslije. Druga, manja skupina ovisi o danu u tjednu na koji padne Božić. U njoj su prva nedjelja došašća i Krist Kralj, tjedan dana prije nje.

I stalni se blagdan katkad pomakne. Svetkovina koja padne u nedjelju došašća, korizme ili uskrsnog vremena u pravilu se prenosi na ponedjeljak, pa se Bezgrešno začeće u takvoj godini slavi 9. prosinca.

Svetkovina, blagdan i spomendan

U crkvenoj upotrebi te tri riječi označavaju tri stupnja. Svetkovina je najviši. To su najvažniji dani u godini, poput Božića i Uskrsa, a slavlje im počinje već večer prije. Blagdan je stupanj niže i slavi se unutar samoga dana, a takav je, primjerice, Sveti Stjepan. Spomendan je najniži stupanj, obično dan nekog sveca, i može biti obvezan ili neobvezan.

Koji su crkveni blagdani neradni dani

Državni zakon riječi blagdan i spomendan upotrebljava drukčije. Svih 14 dana s popisa zove blagdanima i neradnim danima, bez obzira na crkveni stupanj, a spomendanima naziva državne dane sjećanja na koje se radi.

Od 14 neradnih dana u Hrvatskoj osam je iz katoličkog kalendara: Sveta tri kralja, Uskrs, Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo, Velika Gospa, Svi sveti, Božić i Sveti Stjepan. Deveti, Nova godina, u crkvenom je kalendaru svetkovina Svete Marije Bogorodice. Sedam tih dana, uz sve nedjelje, kao neradne navodi i ugovor Hrvatske i Svete Stolice o pravnim pitanjima iz 1996. Tijelovo je neradno samo po zakonu.

Uz nedjelje, u Hrvatskoj su četiri zapovijedana blagdana, kada su vjernici dužni ići na misu. To su Božić, Tijelovo, Velika Gospa i Svi sveti, i sva su četiri neradna.

Radni su dani Pepelnica, Veliki petak, Uzašašće, Bezgrešno začeće i Dušni dan. Duhovi i Krist Kralj uvijek su nedjeljom.