Korizma

Korizma je u Katoličkoj crkvi vrijeme priprave za Uskrs. Počinje na Pepelnicu, a završava na Veliki četvrtak, uoči večernje mise kojom se otvara vazmeno trodnevlje. Ime joj dolazi od latinskog quadragesima, četrdesetnica. Broj podsjeća na četrdeset dana koje je Isus, prema evanđeljima, proveo posteći u pustinji.

Kao razdoblje od četrdeset dana korizma je uvedena u 4. stoljeću. U ranom kršćanstvu to je bilo vrijeme u kojem su se katekumeni, odrasli pripravnici, pripremali za krštenje u uskrsnoj noći.

Koliko traje i kako se broji četrdeset dana

Pepelnica je uvijek u srijedu, 46 dana prije Uskrsa. Od nje do Velike subote ima zato 46 dana, a ne 40. Razliku čine nedjelje. U tom ih je razdoblju šest, a nedjeljom se u Crkvi ne posti, pa posnih dana ostaje točno 40.

Odatle i srijeda kao prvi dan. Dok je priprava za Uskrs trajala šest punih tjedana, u njoj je, kad se odbiju nedjelje, bilo samo 36 posnih dana. U ranom srednjem vijeku na početak su zato dodana još četiri dana, od srijede do subote.

Današnji liturgijski propisi broje drukčije. Po njima korizma traje od Pepelnice do mise Večere Gospodnje na Veliki četvrtak, a Veliki petak i Velika subota pripadaju vazmenom trodnevlju. Tako izbrojena, s nedjeljama i s Velikim četvrtkom, korizma ima 44 dana.

Kako se određuje početak

Korizma nema stalan datum jer ovisi o Uskrsu. Uskrs se ravna prema prvom proljetnom punom mjesecu i može pasti između 22. ožujka i 25. travnja. Kad se od uskrsne nedjelje odbroji 46 dana unatrag, dobije se Pepelnica. Korizma zato ne može početi prije 4. veljače ni poslije 10. ožujka.

Post i nemrs

Post i nemrs često se brkaju. Post znači jedan puni obrok u danu, uz nešto hrane ujutro i navečer. Nemrs znači ne jesti meso, a jaja i mliječni proizvodi nisu zabranjeni.

Zajedno su obvezni samo dva dana u godini, na Pepelnicu i na Veliki petak. Sam nemrs obvezuje i svakog petka, osim onoga na koji padne svetkovina.

Nemrs obvezuje katolike od navršene četrnaeste godine, a post punoljetne do početka šezdesete godine života. Bolesnike i trudnice post ne obvezuje, kao ni one koji rade teške poslove. Pojedinosti za svoju biskupiju svake godine objavljuje mjesni biskup.

Propisi su nekad bili stroži. Dani posta i nemrsa svedeni su na Pepelnicu i Veliki petak tek 1966.

Nedjelje i križni put

Korizma ima šest nedjelja. Prvih pet nosi redni broj, a šesta je Cvjetnica. Od pete nedjelje korizme križevi i slike u crkvama mogu se prekriti ljubičastim platnom, a gdje se prekriju, križ ostaje zastrt do Velikog petka. U liturgiji se od Pepelnice do vazmenog bdjenja ne pjeva Aleluja.

Najraširenija je korizmena pobožnost križni put. Vjernici uz molitvu obilaze četrnaest postaja koje prikazuju prizore Isusove muke. U župama se moli svakog petka u korizmi, a ponegdje i drugim danima. Najpoznatiji je onaj koji na Veliki petak u rimskom Koloseju predvodi papa.

Kraj korizme

Posljednji je tjedan korizme Veliki tjedan, koji počinje Cvjetnicom. Na Veliki četvrtak navečer korizma prelazi u vazmeno trodnevlje, a ono preko Velikog petka i Velike subote vodi do vazmenog bdjenja u noći na nedjelju.

Radni dani

Na radni kalendar korizma ne utječe. U cijelom tom razdoblju nema nijednog neradnog dana jer je nakon Sveta tri kralja sljedeći blagdan tek Uskrs. Ni Veliki četvrtak ni Veliki petak ni Velika subota u Hrvatskoj nisu neradni, pa prvi slobodan dan dolazi s Uskrsnim ponedjeljkom.