Veliki tjedan

Veliki tjedan posljednji je tjedan prije Uskrsa. Počinje Cvjetnicom, a završava Velikom subotom. Kršćani se u njemu spominju posljednjih dana Isusova života, njegove muke i smrti. U liturgiji ima posebno mjesto još od 4. stoljeća.

Cvjetnica

Cvjetnica je nedjelja prije Uskrsa, u liturgiji Nedjelja Muke Gospodnje. Spomen je Isusova svečanog ulaska u Jeruzalem. Kako ovisi o Uskrsu, može pasti od 15. ožujka do 18. travnja. Slavlje počinje blagoslovom grančica i procesijom. U primorskim se krajevima nose maslinove i palmine grane, a u kontinentalnima drijenak, vrba ili lijeska. Na misi se čita ili pjeva Muka, evanđeoski izvještaj o Isusovoj muci i smrti. Blagoslovljene grančice nose se kući.

Veliki četvrtak

Veliki četvrtak ima dva dijela. Prijepodne još pripada korizmi. Biskup tada u katedrali, sa svećenicima svoje biskupije, u pravilu slavi misu posvete ulja. Na njoj se blagoslivljaju ulja koja se tijekom godine rabe u sakramentima. Navečer je misa Večere Gospodnje, spomen na Posljednju večeru, i njome počinje vazmeno trodnevlje. Svećenik na njoj može oprati noge odabranim župljanima, kao što je Isus, prema Ivanovu evanđelju, oprao noge učenicima.

Nakon pjesme Slava na toj misi zvona utihnu i ne čuju se do vazmenog bdjenja. Dok zvona šute, vjernike su u crkvu nekoć zvale čegrtaljke.

Na Hvaru nakon mise Velikog četvrtka kreće procesija Za križen. Iz šest mjesta polazi po jedna povorka i za osam sati obiđe ostalih pet, na putu dugom 25 kilometara. Križonoša hoda bos ili u čarapama i ne zastaje radi odmora.

Veliki petak i Velika subota

Veliki petak dan je Isusove muke i smrti. Toga se dana ne slavi misa, a vjernike obvezuju post i nemrs.

Velika subota dan je Kristova počinka u grobu. Mise nema ni toga dana, a u crkvama se posjećuje Božji grob. Kad padne noć, počinje vazmeno bdjenje. Pred crkvom se blagoslivlja oganj i na njemu pali uskrsna svijeća, slijedi niz čitanja, a uz pjesmu Slava ponovno se oglase zvona. U toj se noći, po običaju poznatom još od 3. stoljeća, krste odrasli pripravnici. Bdjenje mora završiti prije svitanja. U noći se obvezno slavi od 1956., a prije toga se stoljećima držalo već u subotu ujutro.

Blagoslov jela

Uskrsno jelo nosi se u crkvu na blagoslov, a jede se na Uskrs u krugu obitelji. U narodu se blagoslov zove i svetenje ili posvećenje. U dijelu crkava jelo se blagoslivlja na kraju bdjenja i nakon misa na uskrsno jutro. Dio župa ima i poseban termin na Veliku subotu poslijepodne. Točno vrijeme objavljuje svaka župa za sebe.

Radni dani, škola i trgovine

U radnom kalendaru Veliki se tjedan ne razlikuje od ostalih. Nijedan njegov dan nije blagdan, a slobodni dani dolaze tek nakon njega, s Uskrsom i Uskrsnim ponedjeljkom.

Cvjetnica je nedjelja, pa za trgovine vrijedi isto što i svake druge nedjelje. Od ponedjeljka do subote radi se uobičajeno. Trgovine su i na Veliku subotu otvorene po redovitom radnom vremenu. Zatvorene su na Uskrs i na Uskrsni ponedjeljak, kada radi samo ono što zakon izuzima. Popis iznimaka nalazi se na stranici Rade li trgovine?

Učenici dio toga tjedna provode na proljetnom odmoru. Posljednjih je godina odmor počinjao najkasnije na Veliki četvrtak, a jedne godine već u ponedjeljak Velikog tjedna.

Tko za Veliki petak uzme dan godišnjeg odmora, dobiva četiri slobodna dana zaredom, od petka do Uskrsnog ponedjeljka.