Spomendani u Hrvatskoj

Što se promijenilo 2020.

Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima (NN 110/19) na snazi je od 1. siječnja 2020. Broj neradnih dana ostao je 14, ali se raspored promijenio:

• Dan državnosti vraćen je s 25. lipnja na 30. svibnja.
• 25. lipnja postao je Dan neovisnosti, spomendan i radni dan.
• 8. listopada, dotadašnji Dan neovisnosti, postao je Dan Hrvatskoga sabora, također spomendan i radni dan.
• 18. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, postao je neradni dan.

Zakon je otad jednom dopunjen: od 1. svibnja 2025. (NN 72/25) spomendan je i 3. svibnja, Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu. I on je radni dan, a popis blagdana nije se mijenjao.

Stariji kalendari i dio internetskih stranica i dalje navode stari raspored. Popis dana na koje se doista ne radi nalazi se na stranici neradni dani 2027.

Što se kojeg dana obilježava

Spomendani su dani koje Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima nabraja u članku 2. i za koje traži da se obilježe dostojanstveno. Za razliku od blagdana, uz njih zakon ne veže ni neradni dan ni naknadu plaće. Spomendani su zato radni dani, pa trgovine i škole rade kao i inače.

9. siječnja: Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom

Međimurje je do 1918. pripadalo ugarskoj Zaladskoj županiji. Postrojbe koje je uputilo Narodno vijeće SHS ušle su u Međimurje na Badnjak, 24. prosinca 1918., i zauzele ga. Glavna kolona prešla je Dravu preko mosta kod Varaždina. Na velikoj skupštini pred franjevačkom crkvom u Čakovcu 9. siječnja 1919. jednoglasno je donesena Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od mađarske države. Pripojenje je priznato mirovnim ugovorom u Trianonu 1920. Spomendan je uveden u rujnu 2005. kao Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države, a sadašnje ime nosi od 2020.

15. siječnja: Dan međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

U nazivu su dva događaja s istim datumom. Hrvatsku su 15. siječnja 1992. priznale članice tadašnje Europske zajednice, a istoga dana i druge države, među njima Austrija i Mađarska. Šest godina poslije, 15. siječnja 1998., završio je mandat prijelazne uprave Ujedinjenih naroda (UNTAES), a istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem vraćeni su u ustavnopravni poredak Hrvatske. Mirna reintegracija dogovorena je Erdutskim sporazumom od 12. studenoga 1995. Dan međunarodnoga priznanja spomendan je od 2005., a mirna reintegracija dodana mu je u naziv 2020.

15. ožujka: Dan osnivanja Narodne zaštite

Međustranačko vijeće Republike Hrvatske donijelo je 15. ožujka 1991., na svojoj prvoj sjednici, zaključak o osnivanju Narodne zaštite. Predsjednik Franjo Tuđman proglasom od 5. travnja pozvao je građane u njezine dobrovoljačke jedinice, koje su zatim ustrojene po cijeloj zemlji. Čuvale su važne objekte i blokirale prometnice, a sudjelovale su i u opsadama vojarni JNA. Kad je u prosincu 1991. ustrojeno Domobranstvo, vojni obveznici iz odreda Narodne zaštite koji nisu imali ratni raspored prevedeni su u njegove postrojbe. Dan osnivanja Narodne zaštite spomendan je od studenoga 2011.

30. travnja: Dan pogibije Zrinskog i Frankopana

Hrvatski ban Petar Zrinski i velikaš Fran Krsto Frankopan pogubljeni su 30. travnja 1671. u Bečkom Novom Mjestu, južno od Beča. Bili su vođe urote protiv apsolutizma cara Leopolda I. Povod joj je bio Vašvarski mir iz 1664., sklopljen pod uvjetima nepovoljnima za Hrvatsku i Ugarsku. U travnju 1670. krenuli su caru moliti za milost, a u Beču su zatvoreni i poslije osuđeni zbog uvrede kralja i izdaje zemlje. Imanja su im zaplijenjena. Spomendan je od studenoga 2011., a zakon uz njega navodi geslo „Navik on živi ki zgine pošteno”.

3. svibnja: Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu

Najmlađi je spomendan. Sabor ga je na prijedlog Vlade uveo dopunom zakona 11. travnja 2025., a dopuna vrijedi od 1. svibnja te godine. Vlada je datum predložila zato što je, kako stoji u prijedlogu zakona, 3. svibnja 1992. u Slavonskom Brodu ubijeno šestero djece, najviše u jednom danu Domovinskog rata. Grad Slavonski Brod navodi da su djeca poginula u zračnom napadu, u Kuhačevoj ulici. Komemoracija se održava u Slavonskom Brodu, uz misu i polaganje vijenaca kod spomen-obilježja „Prekinuto djetinjstvo”. Neradni dan sjećanja na žrtve rata pada 18. studenoga.

9. svibnja: Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom

Na isti datum padaju dvije obljetnice. Francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman iznio je 9. svibnja 1950. plan o zajedničkoj proizvodnji ugljena i čelika. Od toga je plana počelo europsko ujedinjenje, pa Europska unija taj dan slavi kao Dan Europe. Pet godina prije u Europi je završio Drugi svjetski rat. Bezuvjetna kapitulacija njemačke vojske potpisana je 7. svibnja 1945. u Reimsu, a u Berlinu je potvrđena u noći s 8. na 9. svibnja. Spomendan je od 2020. Uz isti rat vezan je i neradni dan, Dan antifašističke borbe, 22. lipnja.

Subota ili nedjelja najbliža 15. svibnju: Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost

Najstariji je spomendan u zakonu i jedini bez stalnog datuma. Zakon iz 1996. odredio ga je za nedjelju najbližu 15. svibnju, a od 2008. to može biti i subota. Zakon ne navodi događaj uz koji je datum vezan, a Sabor ga je u svojim objavama iz 2004. i 2006. nazivao spomendanom bleiburških žrtava i žrtava križnog puta. U svibnju 1945. britanska je vojska kod Bleiburga u Austriji zaustavila oružane snage NDH i civile koji su se s njima povlačili, a 15. svibnja dogovorena je predaja Jugoslavenskoj armiji. Dio zarobljenika ubijen je u Sloveniji, a pred preživjelima su bili dugi marševi, poznati kao križni put. O broju žrtava procjene se razlikuju. Komemoracija žrtvama održava se pod pokroviteljstvom Sabora, uz polaganje vijenaca na zagrebačkom Mirogoju.

25. lipnja: Dan neovisnosti

Sabor je 25. lipnja 1991., na zajedničkoj sjednici svih triju vijeća, donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Prethodio im je referendum od 19. svibnja 1991. Brijunskom deklaracijom primjena odluke odgođena je za tri mjeseca. Od 2002. do 2019. taj je datum bio Dan državnosti i neradni dan. Od 2020. Dan državnosti ponovno je 30. svibnja, a 25. lipnja je Dan neovisnosti, spomendan na koji se radi.

23. kolovoza: Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima: nacizma, fašizma i komunizma

U Moskvi je 23. kolovoza 1939. potpisan njemačko-sovjetski pakt o nenapadanju. Europski parlament deklaracijom iz 2008. predložio je da se taj datum proglasi europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma, a 2009., u rezoluciji o europskoj savjesti i totalitarizmu, pozvao je da se proglasi danom sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. U hrvatskom je zakonu spomendan od 2011., a sadašnji naziv, u kojem se režimi nabrajaju, nosi od 2020. Zakon traži da se obilježava dostojanstveno i nepristrano. Izaslanstvo Vlade toga dana pali svijeće na više mjesta na zagrebačkom Mirogoju.

30. kolovoza: Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu

Tridesetoga kolovoza Međunarodni je dan nestalih osoba, koji se u Hrvatskoj obilježava od 2002. Zakonom koji vrijedi od 2020. isti je datum postao i spomendan posvećen osobama nestalima u Domovinskom ratu. Središnje obilježavanje svake je godine u drugom gradu. Organiziraju ga udruge obitelji nestalih, pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja, koje je i nadležno za traženje. Potraga za nestalima još traje.

25. rujna: Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom

Italija je kapitulirala 8. rujna 1943. Okružni narodnooslobodilački odbor za Istru donio je 13. rujna u Pazinu odluku o odcjepljenju od Italije i priključenju Hrvatskoj, a ZAVNOH je 20. rujna donio odluku o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva. U Pazinu se 25. i 26. rujna okupilo više od stotinu izaslanika iz cijele Istre i potvrdilo odluku od 13. rujna. Po toj je skupštini spomendan dobio datum. Granica s Italijom uređena je poslije rata, Pariškim mirovnim ugovorom 1947. i Londonskim memorandumom 1954. Spomendan je od rujna 2005.

8. listopada: Dan Hrvatskoga sabora

Tromjesečna odgoda odluke o samostalnosti, dogovorena Brijunskom deklaracijom, istekla je 7. listopada 1991., istoga dana kada su zrakoplovi JNA bombardirali Banske dvore. Sabor se zato 8. listopada sastao u Šubićevoj ulici u Zagrebu i jednoglasno donio odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom SFRJ. Taj je datum od 2002. do 2019. bio neradni dan pod imenom Dan neovisnosti. Od 2020. to je spomendan i zove se Dan Hrvatskoga sabora, kako se do 2019. zvao 30. svibnja. Obilježava se svečanom sjednicom Sabora ili na drugi način koji odredi Predsjedništvo Sabora.