Dan antifašističke borbe

O blagdanu

U šumi Brezovici kod Siska 22. lipnja 1941. osnovan je Prvi sisački partizanski odred, prva oružana antifašistička postrojba u Hrvatskoj i jedna od prvih u okupiranoj Europi. Bio je to isti dan kada je nacistička Njemačka napala Sovjetski Savez.

Na taj se dan obilježava Dan antifašističke borbe, a središnja svečanost svake se godine održava u spomen-parku Brezovica. Kako blagdan dolazi netom nakon završetka nastavne godine, mnogim je obiteljima to prvi vikend na moru.

Odred iz Brezovice

Odred je osnovan odlukom Okružnoga komiteta Komunističke partije Hrvatske, odmah nakon njemačkog napada na Sovjetski Savez. Okupio se u šumi blizu sela Žabna i imao je 77 boraca. Zapovjednici su mu bili Vlado Janić Capo i Marijan Cvetković, a među borcima su bili Nada Dimić i Mika Špiljak.

Već sutradan odred je izveo diverziju na pruzi između Siska i Grede. U šumama oko Siska djelovao je tri mjeseca. Za to je vrijeme izveo nekoliko diverzija na željezničkoj pruzi i na telegrafskim i telefonskim linijama te napao općinske zgrade u selima Topolovac i Palanjek.

Spomenik i središnja svečanost

Na mjestu osnutka odreda podignut je 1981. spomenik, rad sisačkoga kipara Želimira Janeša. Zovu ga Debeli brijest, po starom brijestu pod kojim je odred osnovan. Devedesetih je devastiran, a obnova je počela 2016. godine.

Obilježavanje blagdana po zakonu organizira Vlada, u suradnji s predsjednikom Republike, Saborom te lokalnom i područnom samoupravom. Svečanost u Brezovici počinje polaganjem cvijeća kod spomenika. Zatim govore predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske te predstavnici Vlade, Sabora i predsjednika Republike, a slijedi kulturno-umjetnički program. Svečanost izravno prenosi Hrvatska televizija.

Otkad je blagdan

Dvadeset drugi lipnja upisan je među blagdane već u prvom hrvatskom zakonu o blagdanima iz 1991. godine i otad je neradni dan. Prije toga se u Hrvatskoj obilježavao 27. srpnja, Dan ustanka naroda Hrvatske, prema događajima u Srbu 1941.

Taj je zakon Sabor donio 21. ožujka 1991., a istim je člankom među blagdane upisan i Dan državnosti. Njime je prestao vrijediti propis iz 1947. kojim je 27. srpnja bio proglašen narodnim blagdanom. Dan antifašističke borbe zadržali su i zakon iz 1996. i onaj koji vrijedi od 2020. godine.

Antifašizam stoji i u izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske. Ondje se među temeljima državne suverenosti navode odluke Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske iz 1943., donesene nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske 1941. ZAVNOH je osnovan 13. lipnja 1943. u Otočcu, kao političko predstavništvo sudionika antifašističke borbe u Hrvatskoj, a 1945. prerastao je u Narodni sabor Hrvatske.

Srodni datumi

Na Drugi svjetski rat podsjeća i 9. svibnja, Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom. To je spomendan, a spomendani su radni dani. I u Srbiji je dan pobjede, 9. svibnja, radni dan. Slovenija dan otpora protiv okupatora slavi 27. travnja i ondje je to neradni dan.

Gust kraj lipnja

Od kraja svibnja do kraja lipnja slažu se Dan državnosti, Tijelovo i Dan antifašističke borbe. Kad padnu povoljno, to je uz Božić najbolje razdoblje u godini za spajanje praznika.

Dan državnosti je 30. svibnja, a Tijelovo se pomiče i može pasti najkasnije 24. lipnja. Dvadeset peti lipnja, Dan neovisnosti, u taj niz ne ulazi. Do 2019. bio je neradni dan, a otad se toga dana radi.

Rade li trgovine?

Ne. Na blagdan su trgovine po zakonu zatvorene, pa i onda kad padne na subotu ili nedjelju, jer se nijedan blagdan ne može odabrati kao radna nedjelja. Što ipak radi, piše na stranici Rade li trgovine?