Dan državnosti

O blagdanu

Dan državnosti slavi se 30. svibnja, na dan kada se 1990. godine sastao prvi višestranački Hrvatski sabor, izabran na slobodnim izborima.

Datum se otad dvaput mijenjao, pa se i danas brka. Gotovo dva desetljeća Dan državnosti padao je 25. lipnja, na dan kada je Sabor 1991. donio odluku o samostalnosti i suverenosti Hrvatske. Zakonom koji je na snazi od 1. siječnja 2020. blagdan je vraćen na 30. svibnja, a 25. lipnja pretvoren je u spomendan pod imenom Dan neovisnosti i time u radni dan.

Neradni je, dakle, samo 30. svibnja.

Što se dogodilo 30. svibnja 1990.

Nakon prvih višestranačkih izbora toga se dana konstituirao novi Sabor, a Franjo Tuđman izabran je za predsjednika Predsjedništva tadašnje republike. Do odluke o samostalnosti trebalo je proći još nešto više od godine dana.

Izbori su održani u dva kruga, 22. i 23. travnja te 6. i 7. svibnja 1990. Birala su se tri vijeća Sabora tadašnje Socijalističke Republike Hrvatske, koja je još bila u sastavu Jugoslavije, a izabran je ukupno 351 zastupnik. Na sjednici 30. svibnja za predsjednika Sabora izabran je Žarko Domljan, a za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora Stjepan Mesić.

Isti je saziv 22. prosinca 1990. proglasio Ustav Republike Hrvatske, poznat kao Božićni ustav. Na referendum 19. svibnja 1991. izašlo je 83,56 % birača, a za suverenu i samostalnu Hrvatsku glasovalo je 93,24 % onih koji su izašli.

Kako se datum selio

Trideseti svibnja bio je Dan državnosti već u prvom zakonu o blagdanima, iz ožujka 1991. Izmjenom zakona iz listopada 2001. blagdan je premješten na 25. lipnja, a 8. listopada postao je Dan neovisnosti i novi neradni dan. Trideseti svibnja ostao je u kalendaru kao spomendan, Dan Hrvatskoga sabora. Novi zakon Sabor je donio 14. studenoga 2019. i njime je Dan državnosti vraćen na početni datum.

Iza svakoga od tih datuma stoji jedna saborska sjednica. Sabor je 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Brijunskom deklaracijom primjena te odluke odgođena je za tri mjeseca. Dan nakon isteka roka, 8. listopada 1991., Sabor je donio odluku o raskidu svih državnopravnih veza s Jugoslavijom. Sjednica je održana u Šubićevoj ulici u Zagrebu, jer su dan prije zrakoplovi JNA bombardirali Banske dvore.

Slovenija svoj dan državnosti slavi upravo 25. lipnja i ondje je to neradni dan.

Tri datuma koja se brkaju

• 30. svibnja, Dan državnosti. Blagdan i neradni dan.
• 25. lipnja, Dan neovisnosti. Spomendan i radni dan. Od 2002. do 2019. upravo je taj datum bio Dan državnosti.
• 8. listopada, Dan Hrvatskoga sabora. Spomendan i radni dan. Do 2019. bio je neradni, tada pod imenom Dan neovisnosti.

Više na stranici o spomendanima.

Kako se obilježava

Obilježavanje po zakonu organizira Vlada, u suradnji s predsjednikom Republike, Saborom te lokalnom i područnom samoupravom. Dan počinje polaganjem vijenaca u Zagrebu, posljednjih godina kod Spomenika domovini, otvorenog 2020. pokraj Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Na Medvedgradu je Oltar domovine, rad kipara Kuzme Kovačića iz 1994., na kojem se na Dan državnosti pali vječni plamen. Prijepodne se služi misa za domovinu, a navečer je svečani koncert, obično u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Dan državnosti i Tijelovo

Tijelovo se pomiče između 21. svibnja i 24. lipnja, pa se može poklopiti s Danom državnosti. Dogodilo se to 2024., kada je godina zbog toga imala jedan neradni dan manje, a sljedeći se put neće dogoditi još desetljećima. Češće ih dijeli tek nekoliko dana. Koliko se tada slobodnih dana može složiti uz malo godišnjeg odmora, računa planer spajanja praznika.

Rade li trgovine?

Ne. Na blagdan su trgovine po zakonu zatvorene, pa i onda kad padne na subotu ili nedjelju, jer se nijedan blagdan ne može odabrati kao radna nedjelja. Što ipak radi, piše na stranici Rade li trgovine?