Izvori

Svaki datum i svaka brojka na ovoj stranici dolazi iz propisa ili iz izračuna koji se može ponoviti. Ovdje su izvori na jednom mjestu.

Blagdani, neradni dani i spomendani

Popis 14 blagdana i neradnih dana i popis spomendana prepisani su iz propisa: Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (NN 110/19, NN 72/25). Puni nazivi blagdana u tablicama preuzeti su iz članka 1., a nazivi spomendana iz članka 2. Zadnja provjera prema pročišćenom tekstu bila je 20. rujna 2026.

Sadašnji popis blagdana vrijedi od 1. siječnja 2020. Zato izračuni ne idu u godine prije 2020., u kojima su vrijedili drugi datumi. Zakon ne predviđa zamjenski slobodan dan za blagdan koji padne na subotu ili nedjelju, pa ga ne predviđaju ni naši izračuni.

Uskrs i ostali pomični datumi

Datum Uskrsa ne upisuje se ručno, nego se računa prema pravilu gregorijanskog kalendara, po kojem je Uskrs prva nedjelja nakon prvog proljetnog punog mjeseca. Izračun je provjeren na objavljenim datumima Uskrsa. Iz njega slijede Uskrsni ponedjeljak, dan poslije, i Tijelovo, šezdeset dana poslije, kao i svi pomični dani katoličkog kalendara, od Pepelnice do Presvetog Srca Isusova.

Raspored crkvene godine slijedi Opća načela o liturgijskoj godini i kalendaru, onako kako se primjenjuju u Hrvatskoj, gdje se Bogojavljenje slavi 6. siječnja, a Uzašašće u četvrtak, četrdeseti dan od Uskrsa. Pravila o postu i nemrsu u tekstovima navode se prema Zakoniku kanonskoga prava i odredbama Hrvatske biskupske konferencije.

Svetac dana uzet je iz općeg rimskog kalendara i vlastitog kalendara Crkve u Hrvatskoj, a za dane bez spomena iz Rimskog martirologija u izdanju iz 2004., uz nekoliko svetaca proglašenih poslije toga. Kad se neki spomen u određenoj godini ne slavi jer pada u nedjelju ili na dan višeg stupnja, stranica to računa po istim Općim načelima. Imena uz svece oblici su njihovih imena i hrvatski prijevodi tih imena prema onomastičkoj literaturi, a nisu preuzeta iz gotovih popisa imendana.

Radni dani i fond sati

Radni dani i fond sati nisu preuzeti ni iz jedne tablice. Računaju se iz istog popisa blagdana, za puno radno vrijeme od 40 sati tjedno raspoređeno od ponedjeljka do petka. Zbrojeve provjeravamo na ručno izračunatim godinama i prema tablicama koje objavljuju računovodstveni izdavači. Gdje se objavljene tablice međusobno razlikuju, na stranici piše koja se definicija fonda sati primjenjuje.

Plaća, naknada i radno vrijeme

Tekstovi Rad na blagdan i Satnica i fond sati oslanjaju se na Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23), a uz svaku tvrdnju naveden je članak. Iznos minimalne plaće preuzima se iz uredbe Vlade objavljene u Narodnim novinama. Dok nova uredba ondje ne bude objavljena, iznos navodimo prema vijesti o njezinu donošenju i uz njega to napominjemo. To su sažeci propisa, a ne pravni savjet. O pojedinom slučaju odlučuju ugovor o radu, pravilnik o radu i kolektivni ugovor.

Rad trgovina

Pravila na stranici Rade li trgovine? dolaze iz članka 57. Zakona o trgovini, u tekstu koji se primjenjuje od 1. srpnja 2023. (NN 33/23). Radno vrijeme pojedine prodavaonice ne prepisujemo jer ga svaka određuje sama. Umjesto toga upućujemo na tražilice prodavaonica samih trgovačkih lanaca.

Školski praznici

Datumi na stranicama o školskim praznicima uneseni su iz odluke ministarstva za školsku godinu 2026./2027., objavljene u Narodnim novinama (NN 58/26), a ne iz medijskih najava. Zadnja provjera bila je 2. listopada 2026.

Tjedni i računanje vremena

Brojevi tjedana računaju se po normi ISO 8601. Pomicanje sata slijedi Zakon o računanju vremena (NN 27/93, 33/96), Vladinu uredbu za godine od 2022. do 2026. (NN 13/2022) i Direktivu 2000/84/EZ, po kojoj ljetno računanje vremena traje od zadnje nedjelje u ožujku do zadnje nedjelje u listopadu. Datume do 2031. Europska komisija objavila je u Službenom listu EU-a (C/2026/1660).

Ostali datumi

Trenutke početka godišnjih doba računamo iz efemerida JPL DE440 i provjeravamo prema tablicama U.S. Naval Observatoryja, pariškog IMCCE-a i Freda Espenaka; razlike su manje od minute. Pun mjesec preuzet je iz Espenakovih tablica mjesečevih mijena i preračunat na hrvatsko vrijeme. Datume fašnika i Adventa prepisujemo iz najava gradova i turističkih zajednica, a kad najave još nema, piše da je datum prošlogodišnji ili procijenjen. Pravila o zimskoj opremi dolaze iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama (čl. 193.) i odluke o zimskim dionicama (NN 121/2020, 143/2023, 36/2025), a o sniženjima iz Zakona o zaštiti potrošača (NN 19/22, 59/23, 59/26, čl. 19.) i Pravilnika o sezonskom sniženju (NN 117/2022).

Datume bajrama uzimamo iz Takvima Islamske zajednice, a za godine za koje Takvim još nije izašao iz izračunatog kalendara turske uprave za vjerske poslove (Diyanet), koji se s Takvimom dosad poklapao. Židovske blagdane računamo po židovskom kalendaru i provjeravamo prema kalendaru Hebcal. Pravo na neradni dan na te blagdane daje članak 3. Zakona o blagdanima. Podatke o pomrčini Sunca za hrvatske gradove preuzimamo iz tablica timeanddate.com i provjeravamo neovisnim izračunom.

Običaje uz Svetog Nikolu, božićnu pšenicu imaterice opisujemo prema Hrvatskoj enciklopediji i Proleksisu Leksikografskog zavoda, zapisima Etnografskog muzeja Dubrovačkih muzeja i radovima Marka Dragića i Ivane Andrijašević objavljenima na portalu Hrčak. Služimo se i stranicama Hrvatske katoličke mreže i splitskih franjevaca. Gdje se običaj razlikuje od kraja do kraja, navodimo gdje je zabilježen.

Ako izvor i stranica ne govore isto

Pravno je obvezujući samo tekst objavljen u Narodnim novinama. Uočite li razliku između propisa i onoga što ovdje piše, javite na info@praznici.hr. Kako ispravljamo pogreške i kako nastaju izračuni, piše na stranici O stranici.