Prvi dan proljeća, ljeta, jeseni i zime

Godišnja doba astronomski počinju u trenutku ekvinocija i solsticija. Na proljetni i jesenski ekvinocij Sunce prelazi nebeski ekvator, a dan i noć gotovo su jednako dugi. Na ljetni solsticij dan je najduži u godini, a na zimski najkraći.

To su trenuci, a ne cijeli dani, pa ih tablica daje s točnim satom po hrvatskom vremenu. Isti trenutak u drugoj vremenskoj zoni može pasti na drugi datum.

Zašto proljeće više ne počinje 21. ožujka

Godina u kalendaru nije jednako duga kao Zemljin obilazak oko Sunca, pa se ekvinocij iz godine u godinu pomiče za oko šest sati, a prijestupni dan svake četvrte godine vraća ga natrag. Vraća ga malo previše, pa ekvinocij svake četiri godine dolazi oko 45 minuta ranije. Kako je 2000. bila prijestupna, taj se pomak nastavlja do 2100., koja neće biti prijestupna. Po hrvatskom vremenu proljeće je posljednji put počelo 21. ožujka 2011. Udžbenici su dugo navodili 21. ožujka, ali proljeće danas počinje 20. ožujka, a od 2048. ponekad će početi i 19.

Klimatološka godišnja doba

Meteorolozi računaju godišnja doba po cijelim mjesecima. Za Državni hidrometeorološki zavod proljeće su ožujak, travanj i svibanj, ljeto lipanj, srpanj i kolovoz, jesen rujan, listopad i studeni, a zima prosinac, siječanj i veljača.

Najkraći i najduži dan

U Zagrebu na zimski solsticij Sunce izlazi oko 7:34, a zalazi oko 16:14, pa dan traje oko 8 sati i 40 minuta. Na ljetni solsticij izlazi oko 5:06 i zalazi oko 20:50, a dan traje oko 15 sati i 44 minute. U Splitu i Dubrovniku zimski je dan dulji, a ljetni kraći nego u Zagrebu.

Najraniji zalazak i najkasniji izlazak Sunca nisu na sam solsticij. U Zagrebu Sunce najranije zalazi oko 10. prosinca, u 16:11, a najkasnije izlazi početkom siječnja, oko 7:37.