Satnica i fond sati: kako se računa cijena sata

Fond sati je broj sati u mjesecu, a satnica je cijena jednog sata rada. Satnica se dobiva tako da se ugovorena mjesečna bruto plaća podijeli s mjesečnim fondom sati, pa uz istu plaću nije jednaka svaki mjesec.

Listopad 2026.

176 sati

Studeni 2026.

168 sati

Prosinac 2026.

184 sata

Mjesečni fond sati za puno radno vrijeme. Uz plaću od 1.500 EUR bruto satnica je redom 8,52 EUR, 8,93 EUR, 8,15 EUR.

Fond sati i satnica nisu isto

U govoru se ta dva pojma često zamjenjuju, pa se „satnica za rujan” traži i onda kad se želi znati koliko rujan ima sati. Mjesečni fond sati zbroj je radnih sati, koje radnik stvarno odrađuje, i sati blagdana koji padaju na radni dan, za koje prima naknadu plaće iako ih ne odrađuje. Za puno radno vrijeme od ponedjeljka do petka to je broj tih dana u mjesecu pomnožen s osam, pa mjesec ne može imati manje od 160 ni više od 184 sata. Koliko sati ima koji mjesec, pokazuje tablica za 2026., a za iduću godinu tablica za 2027. Ostale godine nalaze se na stranici Fond sati i radni dani.

Satnica je iznos u eurima. Zakon o radu ne propisuje ni nju ni fond sati. O plaći kaže da mora biti ugovorena, utvrđena ili propisana u bruto iznosu (članak 90.b), a osnove i mjerila za njezinu isplatu prepušta kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu.

Kako se računa satnica

Ugovorena mjesečna bruto plaća podijeli se s mjesečnim fondom sati. Uz plaću od 1.500 EUR bruto i fond od 176 sati satnica iznosi 8,52 EUR. U 2026. najmanji je fond u veljači (160 sati), a najveći u srpnju i prosincu (184 sata), pa ista plaća daje 9,38 EUR po satu u najkraćem i 8,15 EUR u najduljem mjesecu. U 2027. najmanji je fond u veljači (160 sati), a najveći u ožujku i prosincu (184 sata).

Bruto iznosi po satu, za puno radno vrijeme od ponedjeljka do petka. Minimalna plaća za 2026. iznosi 1.050 EUR.

Na isti način cijenu sata rada određuje Temeljni kolektivni ugovor za zaposlenike u javnim službama, koji u članku 54. osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž dijeli s mjesečnim fondom sati. Račun se može provjeriti na obračunu plaće, na kojem moraju biti odvojeno iskazani sati redovitog i prekovremenog rada te sati blagdana za koje pripada naknada.

Zašto ista plaća svaki mjesec daje drugu satnicu

Mjesečna plaća ugovorena je u stalnom iznosu, a broj dana od ponedjeljka do petka mijenja se iz mjeseca u mjesec. Isti iznos podijeljen s manjim fondom daje skuplji sat. Blagdani na to ne utječu jer fond samo dijele na radne sate i sate blagdana.

Dok radnik odrađuje svoj redoviti fond, razlika se ne vidi jer mu se svaki mjesec isplaćuje ista plaća. Vidi se čim se nešto obračunava po satu. Kod poslodavca koji satnicu računa prema fondu tekućeg mjeseca prekovremeni sat u kratkom mjesecu vrijedi više nego u dugom. Uz plaću od 1.500 EUR i dodatak od 50 %, koliko za prekovremeni rad daje kolektivni ugovor za javne službe, takav sat stoji 14,06 EUR u mjesecu od 160 sati, a 12,23 EUR u mjesecu od 184 sata.

Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa miruju (članak 87. Zakona o radu), pa po istom računu jedan takav dan stoji osam satnica toga mjeseca. Uz istu plaću to je 75,00 EUR u veljači, a 65,22 EUR u srpnju i prosincu.

Radniku koji je radio samo dio mjeseca, jer se zaposlio ili otišao usred mjeseca, Zakon o minimalnoj plaći jamči razmjeran dio minimalne plaće (članak 3. stavak 7.). Ministarstvo rada taj dio računa po satima, tako da mjesečni iznos podijeli s fondom sati toga mjeseca, u koji ulaze i sati blagdana, i pomnoži s odrađenim satima. Za 88 odrađenih sati u mjesecu od 176 sati to je polovica mjesečnog iznosa, a u mjesecu od 160 sati 55 %. Koliko je radnih dana i sati između dvaju datuma, izračunat će kalkulator radnih dana.

Prosječni mjesečni fond sati

Prosječni mjesečni fond je godišnji fond podijeljen s dvanaest. U 2026. godišnji fond iznosi 2088 sati, a prosječni mjesečni 174, pa plaća od 1.500 EUR podijeljena s prosječnim fondom daje 8,62 EUR po satu u svakom mjesecu.

S prosjekom računaju neki kolektivni ugovori. Kolektivni ugovor ugostiteljstva odlukom je ministra nadležnog za rad proširen na sve poslodavce i radnike u toj djelatnosti. Osnovnu plaću utvrđuje za mjesečni fond u visini jedne dvanaestine godišnjeg fonda sati i po tako dobivenoj vrijednosti sata obračunava dodatke (članci 29. i 32.). Kolektivni ugovor za graditeljstvo mjesečne iznose osnovnih plaća izvodi iz cijene sata i prosječnog fonda od 174 sata, a dopušta i obračun prema fondu ostvarenom po rasporedu radnog vremena (članak 39.). Koji se način primjenjuje kod vašeg poslodavca, piše u kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu.

Puno i nepuno radno vrijeme

Tablice fonda sati vrijede za puno radno vrijeme od 40 sati tjedno, raspoređeno na pet dana po osam sati. Toliko je i najdulje puno radno vrijeme koje Zakon o radu dopušta, a ako radno vrijeme nigdje nije određeno, smatra se da je puno radno vrijeme 40 sati tjedno (članak 61.). Nepuno je svako radno vrijeme kraće od punog. Plaća se tada utvrđuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako je kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu uređeno drukčije (članak 62.).

Fond se umanjuje u istom omjeru. Za 30 sati tjedno, po šest sati na dan, iznosi tri četvrtine punog fonda, a za 20 sati tjedno polovicu. U srpnju 2026., kada je puni fond 184 sata, to su 138 i 92 sata. Kad se razmjerno smanje i plaća i fond, satnica ostaje ista kao za puno radno vrijeme. Za rad u smjenama i nejednak raspored fond se računa prema stvarnom rasporedu radnika, pa tablica za takav rad ne vrijedi.

Koliko sati smije biti povrh fonda

Prekovremeni rad je rad dulji od punog ili nepunog radnog vremena, dakle sati povrh fonda. Članak 65. Zakona o radu ograničava ga dvaput. Radnik koji radi prekovremeno ukupno smije raditi najviše 50 sati tjedno. Prekovremeni rad jednog radnika ne smije trajati dulje od 180 sati godišnje, a do 250 sati samo ako je tako ugovoreno kolektivnim ugovorom. Maloljetnicima je prekovremeni rad zabranjen.

Kod nejednakog rasporeda radnog vremena radnik prema članku 66. u tjednu može raditi do 50 sati, a uz kolektivni ugovor do 60, uključujući prekovremeni rad. Uvjet je da u četiri uzastopna mjeseca, ili u šest ako je tako ugovoreno kolektivnim ugovorom, prosjek ne prijeđe 48 sati tjedno. Sati odrađeni u preraspodijeljenom radnom vremenu ne smatraju se prekovremenim radom (članak 67.).

Minimalna plaća po satu

Minimalna plaća propisana je kao najniži mjesečni bruto iznos za rad u punom radnom vremenu (članak 3. Zakona o minimalnoj plaći). Satnice u tom zakonu nema. Za 2026. minimalna plaća iznosi 1.050 EUR bruto, a od 1. siječnja 2027. bit će 1.130 EUR. Podijeljena s fondom, daje od 5,71 EUR po satu (u mjesecu od 184 sata) do 6,56 EUR (u mjesecu od 160 sati), kako pokazuje tablica na početku stranice. U minimalnu plaću ne ubrajaju se povećanja za prekovremeni i noćni rad, otežane uvjete rada te rad nedjeljom i blagdanom, a radniku s nepunim radnim vremenom ona pripada razmjerno ugovorenim satima. Iznos za iduću godinu Vlada utvrđuje uredbom do 31. listopada tekuće godine, a ne može biti manji od iznosa za prethodnu godinu. Koliko od minimalne plaće ostane neto, po gradovima i uz nepuno radno vrijeme, računa netoplaca.hr.

Satnicu zakon propisuje studentima. Najmanja naknada za sat studentskog posla jednaka je minimalnoj bruto plaći podijeljenoj sa 160, neovisno o mjesecu (članak 12. Zakona o obavljanju studentskih poslova). Za 2026. to je 6,56 EUR neto, a od 1. siječnja 2027. bit će 7,06 EUR.

Dodaci koji se računaju na satnicu

Za prekovremeni i noćni rad, rad nedjeljom i blagdanom te za otežane uvjete rada radnik ima pravo na povećanu plaću (članak 94. Zakona o radu). Ti se dodaci ostvaruju razmjerno satima odrađenima u takvim uvjetima, pa se računaju na satnicu. Zakon određuje jedino da povećanje za sat rada nedjeljom ne može biti manje od 50 %, a ostale postotke prepušta kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu. Poslodavac pritom povećanje ne smije obračunati na iznos manji od minimalne plaće (članak 90. stavak 5.). U javnim službama, primjerice, dodatak za noćni rad iznosi 40 %, za rad nedjeljom 50 %, a za rad na blagdan 150 %. Što pripada onome tko na blagdan radi, a što onome tko ne radi, objašnjava stranica Rad na blagdan.

Česta pitanja

Izvori: Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23), članci 61., 62., 65., 66., 67., 87., 90., 90.b, 94. i 95.; Zakon o minimalnoj plaći (NN 118/18, 120/21, 152/24), članci 3., 5. i 6., i odgovori ministarstva rada na pitanja o tom zakonu; Uredba o visini minimalne plaće za 2026. godinu (NN 132/25); Uredba o visini minimalne plaće za 2027. godinu (NN 124/26); Zakon o obavljanju studentskih poslova (NN 96/18, 16/20), članak 12.; Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor (NN 68/23); Temeljni kolektivni ugovor za zaposlenike u javnim službama (NN 29/24), članci 54. i 59.; Kolektivni ugovor ugostiteljstva (NN 37/26) i odluka o proširenju njegove primjene (NN 45/26); Kolektivni ugovor za graditeljstvo, izmjene iz NN 10/26. Ovo je sažetak propisa, a ne pravni savjet; o vašem slučaju odlučuju ugovor o radu i kolektivni ugovor koji se na vas primjenjuje.