Uskrs

O blagdanu

Uskrs slavi Isusovo uskrsnuće treći dan nakon raspeća i najveći je kršćanski blagdan. Stalan datum nema. Pada u prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca, dakle najranije 22. ožujka, a najkasnije 25. travnja.

Uskrsu prethodi korizma, četrdesetodnevno razdoblje posta i priprave koje počinje na Pepelnicu, a njezin posljednji tjedan, Veliki tjedan, nosi Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu. U košarici koja se nosi na blagoslov, ovisno o župi na Veliku subotu ili na uskrsno jutro, obično su šunka, kuhana jaja, mladi luk, hren i pinca ili sirnica. Najpoznatiji je uskrsni običaj bojenje pisanica.

Budući da je Uskrs uvijek nedjeljom, slobodan dan donosi tek Uskrsni ponedjeljak. Veliki petak u Hrvatskoj je radni dan.

Kako se računa datum

Uskrs je prva nedjelja nakon prvog punog mjeseca koji padne 21. ožujka ili poslije, a pravilo je ustaljeno još u 4. stoljeću. Crkva se pritom ne ravna prema astronomskom, nego prema tabličnom punom mjesecu, zbog čega se datum može izračunati stoljećima unaprijed.

Kršćani koji Uskrs slave po julijanskom kalendaru od 2020. imaju zakonsko pravo na neradni dan na svoj Uskrsni ponedjeljak.

Od Cvjetnice do uskrsnog jutra

Uskrsni običaji počinju tjedan ranije. Na Cvjetnicu se u crkvi blagoslivljaju grančice masline ili vrbe, koje su se kod kuće zaticale za raspelo ili svetu sliku. U posljednjim danima Velikog tjedna crkvena zvona šute, pa su se ljudi na molitvu pozivali čegrtaljkama. Post završava blagoslovom jela, koje se u obiteljskom krugu jede na sam Uskrs.

Uskrs se zove i Vazam ili Vuzem. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj na Veliku subotu ili na uskrsno jutro prije zore palio se uskrsni krijes, ovisno o kraju zvan vuzmenka ili vazmenka, složen od visokih motki i granja. Ponegdje se pali i danas.

Pisanice

U kršćanstvu je jaje znak novoga života, a običaj da se ukrašava i daruje poznat je diljem Europe. Nekad su se jaja bojila samo domaćim biljnim bojama, od ljuske luka, broća, koprive ili kore oraha, johe i hrasta. Uzorak se voskom nanosi prije bojenja, pisaljkom u obliku lijevka ili glavicom pribadače, a tom se tehnikom dobije i višebojan ukras. Druga je tehnika struganje već obojenog jajeta nožićem ili iglom. Šare su većinom geometrijske i biljne, a na pisanicu se znala upisati ljubavna poruka ili ime onoga komu je namijenjena.

Pisanice se daruju, ali se njima i igra. U tucanju dvoje udara jajem o jaje, a razbijeno pripada onome čije je ostalo cijelo.

Vazmeno bdjenje

Liturgijsko slavlje Uskrsa otvara se noć prije, vazmenim bdjenjem na Veliku subotu. Bdjenje počinje blagoslovom ognja i paljenjem uskrsne svijeće, nastavlja se dugim nizom biblijskih čitanja i obnovom krsnih obećanja, a završava misom. Od 14. stoljeća postupno se pomaknulo na subotnje jutro. U noć se smjelo vratiti 1951., a od 1956. to je obvezno.

Uskrs u zakonu

Na popis blagdana Uskrs je upisan tek u svibnju 2008. Dotad je zakon navodio samo Uskrsni ponedjeljak. Novi slobodan dan time nije nastao, jer je Uskrs uvijek nedjelja, ali upis ima posljedice. Trgovine su na Uskrs zatvorene, jer se blagdan ne može odabrati kao radna nedjelja. Tko toga dana radi, ima dvije osnove za povećanje plaće, rad nedjeljom i rad na blagdan.

Proljetni odmor učenika redovito obuhvaća Uskrs i Uskrsni ponedjeljak. Datumi su na stranici Proljetni praznici.

Blagdani koji ovise o Uskrsu

O Uskrsu ovisi pola crkvene godine. Pepelnica je 46 dana prije njega, Cvjetnica tjedan prije, Uzašašće 39 dana poslije, Duhovi 49 dana poslije, a Tijelovo 60 dana poslije. Uz sam Uskrs, u Hrvatskoj su od tih dana neradni još samo Uskrsni ponedjeljak i Tijelovo.

Rade li trgovine?

Ne. Na blagdan su trgovine po zakonu zatvorene, pa i onda kad padne na subotu ili nedjelju, jer se nijedan blagdan ne može odabrati kao radna nedjelja. Što ipak radi, piše na stranici Rade li trgovine?