Bogojavljenje ili Sveta tri kralja

O blagdanu

Bogojavljenje ili Sveta tri kralja slavi se 6. siječnja. Blagdan je spomen na mudrace s Istoka koji su se, prema Matejevu evanđelju, došli pokloniti novorođenom Isusu. Evanđelje ih ne broji ni ne imenuje; imena Gašpar, Melkior i Baltazar dala im je kasnija predaja.

Tim danom u Hrvatskoj tradicionalno završava božićno vrijeme, pa se skida bor i sprema božićni nakit. U crkvama se blagoslivlja voda, a svećenici u to doba obilaze i blagoslivljaju kuće. Na vrata se kredom ispisuju slova G + M + B i broj godine.

Zajedno s Novom godinom, Sveta tri kralja često omogućuju spajanje slobodnih dana na samom početku siječnja. Nastava nakon zimskog odmora u pravilu počinje tek poslije blagdana, a kada točno, piše na stranici Zimski praznici.

Blagoslov kuća

U obredniku se blagoslov kuća zove godišnji blagoslov obitelji u njihovim domovima, jer se blagoslivlja obitelj, a ne samo zidovi. Nekad je pohod obiteljima počinjao o Bogojavljenju, kad se blagoslivljala voda. Danas se obitelji blagoslivljaju nakon Božića, kad su zbog neradnih dana i školskih praznika češće na okupu, a ponegdje već u došašću. Nema općeg crkvenog propisa o vremenu blagoslova. Uređuje ga biskup sa svećenicima, a raspored objavljuje župa.

Na stolu se prema mogućnostima pripreme raspelo, upaljena svijeća, blagoslovljena voda i grančica za škropljenje. Svećenik ulazi s pozdravom „Mir kući ovoj”, čita se odlomak Svetoga pisma, slijede prošnje, Očenaš i blagoslovna molitva, a nakon nje svećenik škropi prisutne i kuću. Red blagoslova traži da članovi obitelji budu prisutni, pa ključ ostavljen susjedu nije rješenje. Obred podrobnije opisuje Zagrebačka nadbiskupija.

Blagoslov se ne plaća. Dar nije obvezan i nije uvjet za blagoslov, a ako župnik predloži ili odredi iznos, taj iznos ne obvezuje one koji ne mogu dati toliko. Tko želi i može, ostavlja prilog za svoju župu, a može ga dati i tijekom godine.

Kada se skida bor

Mnogi bor skidaju na Sveta tri kralja, ali po crkvenom kalendaru božićno vrijeme traje koji dan dulje. Završava blagdanom Krštenja Gospodinova, koji se slavi u nedjelju nakon 6. siječnja, a 2027. to je 10. siječnja. Liturgičar Tomislav Hačko na stranicama Zagrebačke nadbiskupije kaže da je tada logično pospremiti božićni ukras, a da se nikomu ne smije nametati kada će urediti svoj dom.

U mnogim crkvama božićni ures ostaje do Svijećnice, 2. veljače. To je ostalo iz vremena prije liturgijske reforme nakon Drugoga vatikanskog sabora, kad su se nedjelje do korizme zvale nedjeljama poslije Bogojavljenja.

Zašto se zove Bogojavljenje

U zakonu blagdan ima dva imena, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja. Prvo je starije. Bogojavljenje, grčki Epifanija, jedan je od najstarijih kršćanskih blagdana i spominje se već u 2. stoljeću. Na kršćanskom Istoku to je spomen Isusova krštenja, a toga se dana slavilo i njegovo rođenje, sve dok u 4. stoljeću sa Zapada nije preuzet Božić 25. prosinca. Zapadna liturgija uz taj dan spominje zvijezdu i poklon mudraca, a uz njih i Isusovo krštenje u Jordanu. Mudrace je kraljevima učinila srednjovjekovna predaja, pa se blagdan u puku prozvao Tri kralja.

U istočnom obredu toga se dana blagoslivlja voda, odakle i ime Vodokršće.

Kreda na vratima i zvjezdari

Slova na vratima čitaju se na dva načina. Po jednome su to početna slova imena triju kraljeva; pišu se i C + M + B, jer je Gašpar na latinskom Casparus. Po drugome su kratica latinske rečenice Christus mansionem benedicat, neka Krist blagoslovi ovaj dom. Kredom se danas ne piše svugdje. Svećenik nakon blagoslova često ostavi naljepnicu s istim slovima i godinom, za 2027. u obliku 20 + G + M + B + 27.

Zvjezdari su tradicijski ophod sjeverozapadne i sjeverne Hrvatske. Večer uoči blagdana skupina dječaka, među njima trojica odjevena kao kraljevi, obilazi selo s osvijetljenom zvijezdom, obično napravljenom od oboda sita, i pjeva prigodne pjesme. Običaj je nastao u 16. stoljeću pod crkvenim utjecajem, kao đački.

Kako je 6. siječnja postao neradni dan

Šesti siječnja postao je neradni dan zakonom o blagdanima iz ožujka 1991., još bez imena, samo kao datum. Zakon iz 1996. upisao ga je među blagdane kao Sveta tri kralja, a u prosincu iste godine našao se i među neradnim danima u Ugovoru o pravnim pitanjima između Svete Stolice i Hrvatske.

Jednom je s popisa i nestao. Izmjenama iz listopada 2001. popis blagdana napisan je iznova, s Tijelovom kao novim neradnim danom, a bez 6. siječnja. Sabor ga je vratio dopunom donesenom 30. siječnja 2002., pod dvostrukim imenom kakvo nosi i danas. Radni dan zbog toga nitko nije dobio, jer je jedini 6. siječnja u tom razmaku pao u nedjelju.

Preko granice

Šesti siječnja neradni je dan u Austriji i u Italiji, gdje se zove Epifania. U Sloveniji se toga dana radi, što zna iznenaditi one koji poslovno ili obiteljski žive s obje strane granice.

U Njemačkoj je neradni dan samo u trima saveznim zemljama, Baden-Württembergu, Bavarskoj i Saskoj-Anhaltu. Italija ga je 1977. ukinula kao neradni dan pa ga 1985. vratila.

Početak pokladnog vremena

Nakon Sveta tri kralja počinje vrijeme poklada ili fašnika. Traje do Pepelnice, prvoga dana korizme, a hoće li biti kratko ili se otegnuti do ožujka, ovisi o tome kad je te godine Uskrs.

Rade li trgovine?

Ne. Na blagdan su trgovine po zakonu zatvorene, pa i onda kad padne na subotu ili nedjelju, jer se nijedan blagdan ne može odabrati kao radna nedjelja. Što ipak radi, piše na stranici Rade li trgovine?