Nova godina

O blagdanu

Prvim siječnja počinje nova kalendarska godina po gregorijanskom kalendaru. U Hrvatskoj je to neradni dan, a dočekuje se u noći s 31. prosinca na 1. siječnja, na gradskim trgovima ili kod kuće.

Katolička crkva toga dana slavi svetkovinu Svete Marije Bogorodice. Po starom običaju, kakav je prvi dan u godini, takva će biti i cijela, pa se toga dana izbjegava svađa, a stol mora biti pun. Kod većine ipak sve završi na kasnom ustajanju.

Kad 1. siječnja padne u petak ili ponedjeljak, godina počinje produženim vikendom.

Stara godina i 2. siječnja

Stara godina ili Silvestrovo, 31. prosinca, radni je dan. Radni je dan i 2. siječnja. Slovenija i Srbija na početku godine imaju dva neradna dana, Hrvatska samo jedan. Sljedeći blagdan dolazi brzo, već 6. siječnja, pa se s dva ili tri dana godišnjeg početak siječnja lako produži u cijeli slobodan tjedan.

Hrvatski zakon o blagdanima iz ožujka 1991. za Novu godinu naveo je samo 1. siječnja i odredio da se blagdan koji padne u nedjelju ne prenosi, a tako je i danas. U Ugovoru o pravnim pitanjima između Svete Stolice i Hrvatske, potpisanom 1996., dan je među neradnima naveden pod oba imena, kao svetkovina Svete Marije Bogorodice i kao Nova godina.

Otkad godina počinje 1. siječnja

Početak godine u siječnju naslijeđen je iz Rima. Rimljani su godinu isprva počinjali 1. ožujka, a od 153. godine prije Krista na siječanjske kalende, dan čestitanja i darivanja u čast boga Jana. Julijanski kalendar, uveden Cezarovom reformom, počeo je teći 1. siječnja 45. godine prije Krista.

Kršćanstvo je dugo zaziralo od slavlja 1. siječnja kao od poganskog običaja, pa se u srednjem vijeku godina brojila i od Božića ili od Blagovijesti. Crkvena godina ni danas ne počinje u siječnju, nego prvom nedjeljom došašća. U crkvenom kalendaru 1. siječnja osmi je dan Božića, a od 1968. i Svjetski dan mira, koji je uveo papa Pavao VI.

Doček, kolede i vatromet

Novogodišnji su običaji kod slavenskih naroda uglavnom novijeg datuma. U hrvatskoj predaji toga su se dana ponavljali božićni obredi, oni kojima se prizivala rodna godina. U Istri, Primorju i Dalmaciji poznati su i ophodi mladića s pjevanim čestitkama, kolede. Riječ koleda dolazi od latinskih kalenda, istih onih kojima je Rim počinjao godinu.

Doček na otvorenom organiziraju gradovi, a tko gdje nastupa, pratimo na stranici Doček Nove godine. Zagreb ga tradicionalno priređuje na Trgu bana Jelačića, a za djecu istoga dana u podne na Trgu Petra Preradovića.

Vatromet ima svoja pravila. Pirotehnika kategorija F2 i F3 prodaje se samo punoljetnima i samo od 15. prosinca do 1. siječnja, a smije se upotrebljavati od 27. prosinca do 1. siječnja. Petarde i redenici tih kategorija građanima su zabranjeni u cijelosti, od kupnje do uporabe; za kategoriju F2 zabrana vrijedi od 2. siječnja 2021. Na mjestima gdje se okuplja više ljudi, pa tako i na trgu u ponoć, građani smiju upotrebljavati samo pirotehniku kategorije F1, onu s vrlo niskim rizikom i zanemarivom bukom.

Škola i posao

Učenici su 1. siječnja usred zimskog odmora, a nastava u pravilu počinje tek nakon Sveta tri kralja. Točni datumi za tekuću školsku godinu nalaze se na stranici Zimski praznici. Tko na Novu godinu radi, u bolnici ili za šankom, za te sate ima pravo na povećanu plaću.

Rade li trgovine?

Ne. Na blagdan su trgovine po zakonu zatvorene, pa i onda kad padne na subotu ili nedjelju, jer se nijedan blagdan ne može odabrati kao radna nedjelja. Što ipak radi, piše na stranici Rade li trgovine?