Došašće

Došašće ili advent vrijeme je priprave za Božić i prvo razdoblje crkvene godine. Počinje četvrte nedjelje prije Božića, a završava na Badnjak, 24. prosinca. Riječ advent dolazi od latinskog adventus, dolazak, a isto znači i hrvatska riječ došašće.

U liturgiji došašće ima dva dijela. Do 16. prosinca usmjereno je na Kristov dolazak na kraju vremena, a od 17. prosinca do Badnjaka na neposrednu pripravu za njegovo rođenje. Misno je ruho ljubičasto, a na nedjeljnim se misama izostavlja Slava.

Kako se računa prva nedjelja došašća

Prva nedjelja došašća četvrta je nedjelja prije Božića. U crkvenom propisu to je nedjelja koja pada na 30. studenoga ili mu je najbliža, što izlazi na isto. Zato je uvijek između 27. studenoga i 3. prosinca.

Božić ima stalan datum, ali ne i stalan dan u tjednu, pa došašće nije svake godine jednako dugo. Kad Božić padne u nedjelju, došašće počinje 27. studenoga i traje puna četiri tjedna, 28 dana. Kad Božić padne u ponedjeljak, četvrta je nedjelja ujedno i Badnjak, pa došašće počinje 3. prosinca i stane u 22 dana. Nedjelje su uvijek četiri.

U nedjelju prije došašća slavi se Krist Kralj, posljednja nedjelja stare crkvene godine.

Četiri nedjelje i adventski vijenac

U liturgiji se nedjelje došašća samo broje, od prve do četvrte. Posebno ime ima jedino treća, Gaudete, kada se umjesto ljubičastog smije uzeti ružičasto ruho.

Adventski vijenac prati te četiri nedjelje. Svake se nedjelje pali jedna svijeća više, a po običaju su tri ljubičaste i jedna ružičasta, koja dolazi na red treće nedjelje. Vijenac nije liturgijski propisan. Direktorij o pučkoj pobožnosti i liturgiji iz 2001. opisuje ga kao znak došašća u mnogim kršćanskim domovima.

Zornice

Zornice su rane jutarnje mise u došašću, koje se služe još za mraka. Najčešće počinju u 6 sati, ponegdje sat ranije ili kasnije. U pravilu kreću u ponedjeljak nakon prve nedjelje došašća i služe se od ponedjeljka do subote cijelo došašće, a nedjeljom ih nema. Raspored određuje svaka župa za sebe, pa ga vrijedi provjeriti u župnim obavijestima.

Latinski im je naziv rorate, po početku ulazne pjesme „Rorate caeli”. Nekad su bile zavjetne mise u čast Marije, a danas su redovite mise došašća. Rano ustajanje dio je smisla, jer se shvaća kao mala pokora. Na stranicama Zagrebačke nadbiskupije stoji da na zornice dolazi otprilike onoliko vjernika koliko i na nedjeljnu misu, a mnogi s mise idu ravno na posao.

Radni dani i trgovine u došašću

Sveti Nikola, Sveta Lucija, Bezgrešno začeće i Badnjak radni su dani, a prvi je neradni dan tek Božić. Za nedjelje došašća vrijedi isto pravilo kao za ostale nedjelje u godini: trgovina radi samo ako je tu nedjelju uvrstila među svoje radne. Kako to provjeriti, piše na stranici o radu trgovina, a do kojeg dana u prosincu traje nastava, na stranici o zimskim praznicima.