Sveti Stjepan

O blagdanu

Sveti Stjepan, 26. prosinca, drugi je dan Božića. Zakon ga navodi upravo tako, kao „prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan”. Stjepan je bio đakon prve kršćanske zajednice u Jeruzalemu i prvi kršćanski mučenik, kamenovan zbog vjere, kako opisuju Djela apostolska.

Dok se Božić provodi kod kuće, Stjepanje ili Štefanje dan je pohoda. Ide se rodbini, kumovima i prijateljima čestitati Božić, a u sjevernim krajevima i u Istri sveti Stjepan vrijedi i za zaštitnika konja, pa se konji na taj dan izvode iz staja i jaše se.

Kad Božić padne u četvrtak ili ponedjeljak, dva blagdana zajedno s vikendom daju četiri slobodna dana.

Tko je bio sveti Stjepan

Djela apostolska opisuju kako se u jeruzalemskoj zajednici prigovaralo da se pri svakodnevnoj podjeli pomoći zanemaruju udovice Židova koji govore grčki. Apostoli su zato dali izabrati sedmoricu koja će se o tome brinuti, a Stjepan je na popisu prvi. Zbog propovijedanja je optužen da govori protiv Mojsija i Boga i odveden pred Vijeće. Nakon govora u kojem je svoje suce nazvao izdajicama i ubojicama izbačen je iz grada i kamenovan. Svjedoci su pritom haljine odložili do nogu mladića Savla, kasnijeg apostola Pavla. Umirući je, prema istom opisu, molio da se njegovim ubojicama to ne uzme za grijeh.

Hrvatska enciklopedija njegovu smrt smješta oko 40. godine. Za grob mu se dugo nije znalo, a prema predaji otkrio ga je 415. godine svećenik Lucijan. Stjepan se u umjetnosti prikazuje kao mladić u đakonskoj dalmatici, s palmom mučeništva i kamenjem kojim je ubijen. Crkva ga slavi dan nakon Božića, ali to u Hrvatskoj nije zapovijedani blagdan.

Običaji na Stjepanje

Na Stjepanje se u sjevernoj Hrvatskoj na konjima i utrkivalo. U Istri se ponegdje Božić išlo čestitati tek toga dana. U dane poslije Božića u mnogim župama počinje i božićni blagoslov obitelji, kada svećenik obilazi domove.

Dan poslije je Ivanje, uz koje ide blagoslov vina u crkvi, ali 27. prosinca već je radni dan.

Otkad je neradni dan

Zakon o Božićnom blagdanu iz prosinca 1990. poznavao je samo 25. prosinca. Drugi dan dodan je u ožujku 1991., kada su 25. i 26. prosinca zajedno upisani kao „Božićni blagdan”. Ime Sveti Stjepan u zakonu stoji od 2008. godine.

Dva neradna dana zaredom

Božić i Sveti Stjepan uvijek idu jedan za drugim, pa o danu u tjednu ovisi koliko odmora donose. Kad Božić padne u utorak, jedan dan godišnjeg na Badnjak, u ponedjeljak, daje pet slobodnih dana zaredom. Kad padne u srijedu, isto daje petak nakon Stjepanja. Ako je Božić u petak, Sveti Stjepan je u subotu i onima koji rade od ponedjeljka do petka ne donosi ništa. Padne li u subotu, oba su blagdana na vikendu i slobodnog dana nema, jer se blagdan u Hrvatskoj ne prenosi u idući dan. Što se u kojoj godini isplati, računa planer spajanja praznika.

Trgovine su zatvorene oba dana. Kupuje se zato na Badnjak, kada se dio trgovina zatvara ranije, a na same blagdane rade samo prodajna mjesta koja zakon izuzima, primjerice ona na benzinskim postajama i kolodvorima. Popis je na stranici Rade li trgovine?

Kako je drugdje

Dvadeset šesti prosinca neradni je dan u većem dijelu Europe. U Austriji, Italiji i Njemačkoj obilježava se kao Sveti Stjepan ili drugi dan Božića, a u Ujedinjenom Kraljevstvu kao Boxing Day. Irci ga zovu po svecu, Saint Stephen’s Day. U Sloveniji je 26. prosinca neradan iz drugog razloga, kao državni praznik, dan samostojnosti in enotnosti. Britanci blagdan koji padne na vikend nadoknađuju radnim danom u idućem tjednu, čega u Hrvatskoj nema.

Imendan

Stjepan, Stipe, Stipan, Štef, Štefica i Štefanija toga dana slave imendan, jedan od najraširenijih u Hrvatskoj.

Rade li trgovine?

Ne. Na blagdan su trgovine po zakonu zatvorene, pa i onda kad padne na subotu ili nedjelju, jer se nijedan blagdan ne može odabrati kao radna nedjelja. Što ipak radi, piše na stranici Rade li trgovine?