Uskrsni ponedjeljak

O blagdanu

Uskrsni ponedjeljak drugi je dan uskrsne osmine, osam dana koji se u liturgiji slave kao jedan produljeni Uskrs. U Hrvatskoj je neradni dan, pa uskrsni vikend nikad ne traje kraće od tri dana, od subote do ponedjeljka. Kako datum ovisi o Uskrsu, blagdan se seli između 23. ožujka i 26. travnja.

Za razliku od samog Uskrsa, koji se provodi kod kuće, ponedjeljak je dan pohoda rodbini i prijateljima, a po lijepom vremenu i prvog izleta u godini. U nekim se krajevima zove i Vodeni ponedjeljak, prema starom običaju polijevanja vodom.

Tko uzme slobodan Veliki petak, za jedan dan godišnjeg dobiva četiri dana odmora.

Što se toga dana čita u crkvi

Osmina završava Bijelom nedjeljom, a tjedan koji počinje Uskrsnim ponedjeljkom zove se i bijeli tjedan. Svaki dan osmine ima vlastita čitanja. Uz Uskrsni ponedjeljak često se veže zgoda iz Lukina evanđelja o dvojici učenika koji na putu u Emaus susreću uskrslog Isusa i prepoznaju ga tek kad razlomi kruh. Po Luki se to zbiva još na sam dan uskrsnuća, a u današnjem redu čitanja Emaus dolazi u srijedu. U ponedjeljak se čita Matej. Žene se vraćaju s groba i susreću Isusa, a stražari dobivaju novac da govore kako su učenici noću ukrali tijelo.

Vodeni ponedjeljak

Polijevanje vodom na Uskrsni ponedjeljak poznaju i drugi europski narodi. Među Hrvatima živo je u Podunavlju. U Bačkoj mladići toga dana u skupinama obilaze kuće u kojima ima djevojaka i polijevaju ih, nekad hladnom bunarskom vodom, danas češće kolonjskom vodom ili parfemom. Polivače se počasti, a na dar dobiju pisanicu i naranču. Vjeruje se da će polivena djevojka cijele godine imati sreće. Običaj Hrvati dijele s tamošnjim Mađarima, pa se pretpostavlja da je preuzet u dodiru dvaju naroda. Pučko ga tumačenje veže uz uskrsnu priču, po kojoj su stražari polijevali žene da ne raznose vijest o uskrsnuću.

Ponedjeljak je nekad bio i prvi dan plesa nakon korizme, u kojoj se zabava izbjegavala. U sjevernim i jadranskim krajevima igrala su se uskrsna kola.

Zašto je slobodan baš ponedjeljak

Uskrs je uvijek nedjelja, a u Hrvatskoj se blagdan koji padne u nedjelju ne prenosi na sljedeći dan. Slobodan dan zato donosi tek ponedjeljak. Zakon iz ožujka 1991. naveo je Uskrsni ponedjeljak među neradnim danima, uz dodatak „drugi dan Uskrsa”, a zakon iz 1996. među blagdanima. Pod imenom Vazmeni ponedjeljak upisan je i u Ugovor o pravnim pitanjima između Svete Stolice i Hrvatske. Sam Uskrs dopisan je na popis tek 2008.

Uz Tijelovo, to je jedini blagdan koji nikad ne pada na vikend. Kršćanima koji Uskrs slave po julijanskom kalendaru zakon daje neradni dan na njihov Uskrsni ponedjeljak. Učenicima dan redovito pada u proljetni odmor.

U susjednim zemljama

Uskrsni ponedjeljak neradni je dan u Sloveniji, Austriji, Mađarskoj i Njemačkoj, a u Italiji se zove Pasquetta i provodi se na izletu. Zato su ceste i granični prijelazi toga dana opterećeni povratkom s produženog vikenda, osobito prema večeri.

Dalje po Europi nije svuda tako. U Portugalu se u ponedjeljak radi, a neradni je Veliki petak. U Ujedinjenom Kraljevstvu Uskrsni ponedjeljak neradni je u Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj, a u Škotskoj nije. Veliki petak, koji je u Hrvatskoj radni dan, neradni je u cijelom Ujedinjenom Kraljevstvu i u svim njemačkim saveznim zemljama.

Rade li trgovine?

Ne. Na blagdan su trgovine po zakonu zatvorene, pa i onda kad padne na subotu ili nedjelju, jer se nijedan blagdan ne može odabrati kao radna nedjelja. Što ipak radi, piše na stranici Rade li trgovine?