Praznik rada

O blagdanu

Praznik rada obilježava se 1. svibnja kao međunarodni dan radnika. Spomen je na radničke prosvjede u Chicagu 1886., na kojima se tražilo osmosatno radno vrijeme, uz osam sati odmora i osam sati za sve ostalo.

U Hrvatskoj je to dan izleta i druženja na otvorenom. Gradovi i sindikati kuhaju grah i dijele ga besplatno, u Zagrebu tradicionalno u Maksimiru, a u Splitu na Marjanu. Katolička crkva istoga dana slavi svetog Josipa Radnika.

Kako je 1. svibnja postao praznik

Međunarodnim danom radnika proglasila ga je Druga internacionala 1889. godine u Parizu, a prvi put obilježen je sljedeće godine. Osmosatni radni dan, zbog kojeg se prosvjedovalo u Chicagu, i danas je mjera po kojoj se računa radno vrijeme, pa tako i fond sati.

U Chicagu je 1. svibnja 1886. štrajkalo oko 40.000 radnika. Prema Hrvatskoj enciklopediji, u oružanom napadu na štrajkaše šestero je ljudi ubijeno, a pedesetak ih je ranjeno. Pariški kongres iz 1889. bio je osnivački kongres Druge internacionale. Uz rezoluciju o osmosatnom radnom danu na njemu je prihvaćeno i da se 1. svibnja slavi kao dan rada i solidarnosti radnika cijeloga svijeta. U Hrvatskoj se praznik obilježava od prve godine, 1890., kada su ga proslavili zagrebački radnici.

Prvi svibnja Crkva je povezala sa svetim Josipom Radnikom. Josipa, tesara iz Nazareta, zaštitnikom radnika proglasio je papa Pio XII., a Hrvatski sabor još ga je 1687. proglasio zaštitnikom Kraljevstva Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. U katoličkom kalendaru njegov je dan i 19. ožujka, koji je u Hrvatskoj radni.

Praznik, blagdan, pa opet praznik

Prvi hrvatski zakon o blagdanima, donesen u ožujku 1991., uvrstio je 1. svibnja među blagdane pod imenom Praznik rada. Zakon iz 1996. nazvao ga je Blagdanom rada. Izmjenom iz 2001. vraćeno mu je staro ime, koje nosi i u zakonu na snazi od 2020. Neradni je dan bio cijelo to vrijeme.

Grah i budnica

Proslavu u Maksimiru organizira Grad Zagreb. U parku se podijeli nekoliko desetaka tisuća porcija graha, a program na pozornicama traje cijeli dan. U Varaždinu se grah dijeli na gradskom kupalištu na Dravi, a u Labinu pred tržnicom.

Uz grah ide i budnica, jutarnje sviranje gradske glazbe po ulicama. U Varaždinu se budnice sviraju na nekoliko mjesta prije programa na Dravi. U Labinu gradski orkestar od ranoga jutra obilazi ulice, od Staroga grada do tržnice. Tko 1. svibnja želi spavati, a živi u središtu takvoga grada, treba zatvoriti prozor.

Slobodan dan nemaju svi. Bolnice, promet, ugostiteljstvo i turizam rade i 1. svibnja. Tko toga dana radi, prema Zakonu o radu ima pravo na povećanu plaću, a koliko povećanu, određuje kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu. Pojedinosti su na stranici rad na blagdan.

Prvi svibnja u susjedstvu

Neradni je dan i u Austriji, gdje ga zakon zove Staatsfeiertag, državni praznik. U Sloveniji i Srbiji praznik rada traje dva dana, 1. i 2. svibnja. U Hrvatskoj je 2. svibnja običan dan.

Kad padne na vikend

Praznik rada vezan je uz datum i ne pomiče se. Padne li na subotu ili nedjelju, blagdan se u Hrvatskoj ne prenosi na ponedjeljak, nego slobodan dan jednostavno propada. Isto vrijedi za svih 14 blagdana.

Kad padne na utorak ili četvrtak, jedan dan godišnjeg odmora daje četiri slobodna dana zaredom. Koje je datume najbolje uzeti u kojoj godini, računa planer spajanja praznika.

Rade li trgovine?

Ne. Na blagdan su trgovine po zakonu zatvorene, pa i onda kad padne na subotu ili nedjelju, jer se nijedan blagdan ne može odabrati kao radna nedjelja. Što ipak radi, piše na stranici Rade li trgovine?