Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

O blagdanu

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja obilježava se 5. kolovoza, u spomen na vojno-redarstvenu operaciju Oluja. Toga je dana 1995. Hrvatska vojska ušla u Knin, a na kninskoj tvrđavi podignuta je hrvatska zastava. Ondje se svake godine održava i središnja proslava, sa svečanim podizanjem zastave na tvrđavi.

Datum je usred ljeta, deset dana prije Velike Gospe, pa mnogi oko njega slažu godišnji odmor.

Operacija Oluja

Oluja je počela u zoru 4. kolovoza 1995., a Knin je oslobođen već sutradan. Operacijom je vraćen najveći dio okupiranog područja i time otvoren put kraju rata u Hrvatskoj i u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Prethodili su joj Bljesak, kojim je 1. i 2. svibnja 1995. oslobođen okupirani dio zapadne Slavonije, i sporazum o vojnoj suradnji s Bosnom i Hercegovinom, potpisan u Splitu 22. srpnja 1995. U zajedničkoj akciji koja je slijedila zauzeti su Bosansko Grahovo i Glamoč, pa je s Dinare otvoren put prema Kninu.

Prema Ministarstvu obrane, hrvatske snage krenule su istodobno iz 30 pravaca, na bojišnici dugoj gotovo 600 kilometara. Glavninu udara nosile su gardijske brigade Hrvatske vojske i specijalne postrojbe policije. O broju sudionika izvori se ne slažu. Hrvatska enciklopedija navodi oko 150.000 ljudi, a Ministarstvo obrane gotovo 200.000 vojnika i policajaca.

Dan nakon Knina oslobođeni su, među ostalima, Korenica, Slunj i Plitvice. Do 7. kolovoza, kada je operacija završena, oslobođeno je okupirano područje sjeverne Dalmacije, istočne Like, Korduna i Banovine. Ministarstvo obrane navodi da je to više od 11.000 četvornih kilometara. Na državnoj granici hrvatske su se snage spojile s 5. korpusom Armije Bosne i Hercegovine iz dotad opkoljenoga Bihaća.

Prema podacima Ministarstva obrane, u Oluji su poginula 243 hrvatska branitelja, a 1430 ih je ranjeno. Srpske su se snage povukle, a s njima je, kako navodi Hrvatska enciklopedija, iz Hrvatske otišla i većina srpskoga civilnog stanovništva. Pod okupacijom je nakon Oluje ostalo još hrvatsko Podunavlje, koje je vraćeno mirnom reintegracijom, dovršenom u siječnju 1998.

Tri imena jednoga blagdana

Peti kolovoza blagdan je od 1996., kada ga je zakon uveo pod imenom Dan domovinske zahvalnosti. Izmjenom zakona iz 2001. postao je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Naziv Dan hrvatskih branitelja dodan je blagdanu 2008. godine. Pod tim punim imenom stoji i u zakonu koji vrijedi od 2020.

Proslava u Kninu

Obilježavanje po zakonu organizira Vlada, u suradnji s predsjednikom Republike, Saborom te lokalnom i područnom samoupravom. Dan u Kninu počinje budnicom po gradskim ulicama. Vijenci se polažu kod Spomenika hrvatske pobjede „Oluja 95” na Trgu dr. Ante Starčevića. U središnjem dijelu svečanosti zvone kninska crkvena zvona, na tvrđavi se uz himnu podiže zastava, a čitaju se i imena poginulih i nestalih u operaciji. Misa se služi u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta, a dan završava večernjim koncertom. Program prenosi Hrvatska radiotelevizija.

Zastava podignuta na tvrđavi 5. kolovoza 1995. bila je duga dvadeset metara.

Blagdan usred sezone

Peti kolovoza pada u najprometniji dio turističke godine, što na trgovine ne utječe. Zatvorene su i u turističkim mjestima, osim onih koje zakon izuzima; što od toga radi, piše na stranici rade li trgovine.

U ugostiteljstvu i turizmu toga se dana radi kao i svakoga drugog u sezoni. Za rad na blagdan Zakon o radu jamči povećanu plaću, a pravila su na stranici rad na blagdan. Tko odmor tek planira, u kolovozu ima dva neradna dana, ovaj i Veliku Gospu, a kako ih spojiti s godišnjim, računa planer spajanja praznika.

Rade li trgovine?

Ne. Na blagdan su trgovine po zakonu zatvorene, pa i onda kad padne na subotu ili nedjelju, jer se nijedan blagdan ne može odabrati kao radna nedjelja. Što ipak radi, piše na stranici Rade li trgovine?