Velika Gospa
Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije i dan najvećih hodočašća u Hrvatskoj.
Velika Gospa 2027.
nedjelja, 15. kolovoza
za 275 dana
- Radi li se?
- Vikend Blagdan se ne prenosi na ponedjeljak.
- Trgovine
- Zatvorene
O blagdanu
Velika Gospa, svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, slavi se 15. kolovoza i najveći je marijanski blagdan u godini. Prema katoličkom nauku Marija je na kraju zemaljskoga života dušom i tijelom uznesena na nebo.
To je i dan najvećih hodočašća u Hrvatskoj. Deseci tisuća vjernika okupljaju se u Mariji Bistrici, hrvatskom nacionalnom marijanskom svetištu, zatim u Sinju, na Trsatu, u Aljmašu i Krasnu, a mnogi na zavjet hodočaste pješice.
Sredina kolovoza vrhunac je sezone, pa su ceste prema moru i prema svetištima toga dana pune.
Odakle blagdan
Blagdan se slavi još od ranoga srednjeg vijeka, a dogmu o Marijinu uznesenju proglasio je papa Pio XII. tek 1950. godine. Na kršćanskom Istoku slavio se kao Marijino usnuće. Bizantski car Mauricije potkraj šestog stoljeća proširio je slavlje 15. kolovoza na cijelo carstvo, a u Rimu je to oko 700. godine, u vrijeme pape Sergija I., već bila jedna od glavnih svetkovina. Dogma je proglašena 1. studenoga 1950. apostolskom konstitucijom Munificentissimus Deus i dosad je posljednja u Katoličkoj crkvi.
U Hrvatskoj je Velika Gospa jedan od četiriju zapovijedanih blagdana, uz Božić, Tijelovo i Sve svete, pa su vjernici toga dana dužni sudjelovati u misi kao i nedjeljom. Među državne blagdane uvrstio ju je zakon iz ožujka 1991.
Svetišta i hodočašća
U Mariji Bistrici hodočašća traju od Bijele nedjelje do posljednje nedjelje u listopadu, a najviše ljudi dođe na Veliku Gospu. Svetište se veže uz drveni Marijin kip, koji je zbog opasnosti od Osmanlija dvaput bio zazidan u župnoj crkvi i konačno pronađen 1684. Hrvatskim nacionalnim svetištem biskupi su ga proglasili 1971.
U Sinju je toga dana i Dan grada. Prva misa počinje u četiri ujutro, a prijepodne se ulicama u procesiji nosi slika Gospe Sinjske, koju su branitelji 1715. spasili iz crkve zapaljene za osmanske opsade. Na ramenima je nose alkari i alkarski momci, a s njima vojnici, policajci i vatrogasci.
Do trsatskog svetišta iznad Rijeke vodi 561 stuba. Stube je 1531. počeo graditi uskočki kapetan Petar Kružić. Prema predaji ondje je od 1291. do 1294. stajala nazaretska kuća Blažene Djevice Marije, koja se danas štuje u talijanskom Loretu. Aljmaš na Dunavu svetište je od 1704. Crkva je u Domovinskom ratu razorena, Gospin kip vraćen je 1998., a obnova je dovršena 2007. Krasno, selo na 714 metara nadmorske visine između Velebita i Senjskog bila, središnje je marijansko svetište Gospićko-senjske biskupije.
Pješaci su na cesti već u noći uoči blagdana. U Sinj se hoda po nekoliko sati, u Aljmaš se pješači iz Osijeka, a HAK redovito upozorava vozače da na hodočasnike paze noću i rano ujutro.
Blagdan usred sezone
Petnaesti kolovoza dolazi deset dana nakon Dana pobjede, pa kolovoz ima dva blagdana u kratkom razmaku. Kad Velika Gospa padne u četvrtak ili utorak, jedan dan godišnjeg daje četiri slobodna dana, a koje datume uzeti računa planer spajanja praznika. U produženom vikendu kolone se prema HAK-ovim prognozama stvaraju kod Lučkog i Zaprešića, pred Krčkim mostom, na Jadranskoj magistrali između Trogira i Makarske i u trajektnim lukama.
Tko je toga dana u apartmanu na moru, kupnju obavlja dan prije. Trgovine su zatvorene kao i na svaki blagdan, a zakon izuzima prodajna mjesta na benzinskim postajama, na kolodvorima i u lukama, u hotelima, kampovima i marinama, štandove proizvođača na tržnicama te kioske s tiskom, koji smiju raditi do 13 sati. Sve iznimke navedene su na stranici Rade li trgovine?
Velika i Mala Gospa
Mala Gospa, blagdan Marijina rođenja 8. rujna, u crkvenom je kalendaru, ali nije neradni dan. U Solinu je to ujedno Dan grada, s procesijom i misom kod crkve Gospe od Otoka.
Petnaesti kolovoza u Europi
Slovenija i Austrija imaju isti neradni dan, a u Italiji je Ferragosto vrhunac ljeta i dan kada je zatvoreno gotovo sve. U Sloveniji se blagdan zove Marijino vnebovzetje, u Austriji Mariä Himmelfahrt. U Bavarskoj je to neradni dan samo u općinama s pretežno katoličkim stanovništvom. Gužve na granicama toga su tjedna među najvećima u godini.
Rade li trgovine?
Ne. Na blagdan su trgovine po zakonu zatvorene, pa i onda kad padne na subotu ili nedjelju, jer se nijedan blagdan ne može odabrati kao radna nedjelja. Što ipak radi, piše na stranici Rade li trgovine?
Velika Gospa po godinama
- 2027. nedjelja pada na vikend
- 2028. utorak neradni dan
- 2029. srijeda neradni dan
- 2030. četvrtak neradni dan
- 2031. petak neradni dan
U deset godina od 2027. do 2036. Velika Gospa osam puta pada na radni dan, a dvaput na vikend, i to 2027. i 2032.
Česta pitanja
Kada je Velika Gospa 2027.?
Velika Gospa 2027. pada u nedjelju, 15. kolovoza. Kako je to vikend, dodatnog slobodnog dana nema, jer se blagdani u Hrvatskoj ne prenose na ponedjeljak.
Je li Velika Gospa neradni dan?
Da. Velika Gospa, 15. kolovoza, blagdan je i neradni dan, a trgovine su zatvorene.
Je li Mala Gospa neradni dan?
Nije. Mala Gospa, 8. rujna, crkveni je blagdan, ali redovit radni dan.
Kamo se hodočasti na Veliku Gospu?
Najpoznatija su odredišta Marija Bistrica, Sinj, Trsat u Rijeci, Aljmaš i Krasno. Dio hodočasnika dolazi pješice, u noći uoči blagdana.