Uzašašće (Spasovo)

Uzašašće Gospodinovo, u narodu Spasovo, svetkovina je Isusova uzlaska na nebo. Slavi se četrdeseti dan od Uskrsa, pa je uvijek u četvrtak.

Što se slavi

Prema Djelima apostolskim Isus se nakon uskrsnuća četrdeset dana ukazivao apostolima i govorio im o kraljevstvu Božjem. Potom je na Maslinskoj gori kraj Jeruzalema pred njihovim očima uzdignut na nebo. Prije toga obećao im je Duha Svetoga. Duhovi dolaze deset dana poslije, a dani do njih u liturgiji su priprava za taj blagdan.

Kako se računa datum

Uzašašće je 39 dana nakon uskrsne nedjelje, a to je četrdeseti dan ako se broji i sam Uskrs. Uvijek je šesti četvrtak nakon Uskrsa, točno tri tjedna prije Tijelova. Budući da Uskrs pada između 22. ožujka i 25. travnja, Uzašašće može biti najranije 30. travnja, a najkasnije 3. lipnja.

Četvrtak ili nedjelja

Uzašašće nije zapovijedani blagdan, jer su to u Hrvatskoj, uz nedjelje, samo Božić, Tijelovo, Velika Gospa i Svi sveti.

Opća crkvena pravila predviđaju da se Uzašašće, ondje gdje nije zapovijedani blagdan, prenese na nedjelju koja slijedi, sedmu vazmenu. Tako je u Italiji. U Hrvatskoj se svetkovina i dalje slavi u četvrtak, a župa Uzašašća Gospodinova u Pakoštanima toga dana ima i svoju župnu svetkovinu.

Radni dan u Hrvatskoj

Uzašašće nije među 14 blagdana i neradnih dana iz Zakona o blagdanima. Toga se četvrtka radi i ide u školu, a trgovine su otvorene.

Katkad se Uzašašće poklopi s državnim blagdanom. Kada je Uskrs 23. ožujka, Uzašašće pada na 1. svibnja, Praznik rada. Tako je bilo 2008., a ponovit će se tek 2160. Kada je Uskrs 21. travnja, Uzašašće je 30. svibnja, na Dan državnosti. Samo se u ta dva slučaja na Uzašašće u Hrvatskoj ne radi.

Zbog sličnog imena Uzašašće se lako pobrka s Uznesenjem Marijinim. To je Velika Gospa, 15. kolovoza, i ona jest neradni dan.